Prebioticima uspostavimo ravnotežu narušene crijevne mikroflore

Ako pobjede i prevladaju „loše“ bakterije, naše tijelo će imati negativne posljedice i doći će do razvoja različitih bolesti i stanja poput:

• neregulirane i usporene probave,
• proljeva ili zatvora,
• nadutosti i grčeva,
• pretilosti i masne jetre,
• šećerne bolesti.

Uravnotežena, zdrava crijevna mikroflora ima važnu ulogu jer sudjeluje u procesu razgradnje hrane koju unosimo u organizam. Pomaže da iz hrane dobijemo hranjive tvari i energiju. Sudjeluje u sintezi vitamina K i nekih vitamina B skupine te pomaže jačanju imunološkog sustava.

Probavni sustav je prva linija obrane u imunološkom sustavu organizma jer se više od 60 % svih imunoloških stanica nalazi u probavnom sustavu.

Užurbani i stresni način života jedan je od najčešćih uzroka poremećaja odnosa između „dobrih“ i „loših“ crijevnih bakterija. Ostali česti uzroci koji narušavaju zdravu crijevnu mikrofloru su:

1. Liječenje antibioticima

Kada se uzimaju antibiotici obvezno se trebaju uzimati preparati za obnavljanje crijevne mikroflore (prebiotici ili probiotici) jer antibiotici uništavaju dobre bakterije u crijevima.

2. Nepravilna prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima

Tjestenina, bijeli kruh, kolači, „grickalice“, „slatkiši“ potiču razmnožavanje gljivica, naročito kandide, ali i streptokoka i stafilokoka te pogoduju naseljavanju parazita u crijevima.

3. Infekcije u organizmu

Upalni procesi u našem organizmu povećavaju broj patogenih mikroorganizama čime se narušava zdrava crijevna mikroflora i njena ravnoteža u korist „loših“ bakterija.

4. Starost

Starije osobe imaju smanjenu sposobnost obnove crijevne mikroflore.

Već smo prije istaknuli kako crijevna neravnoteža može negativno utjecati na naš organizam. Za uspostavljanje ravnoteže u crijevima, uz pravilnu prehranu, preporučuje se:

• Uzimanje PREBIOTIKA koji daju hranu našim „dobrim“ bakterijama.
• Uzimanje probiotika koji sadrže bakterije u svom sastavu.

Često čujemo za pojam prebiotici i probiotici, često ih poistovjećujemo, ali u nastavku saznajte zašto je tim pojmovima JEDINO zajedničko „slično“ ime, a imaju potpuno različito djelovanje u našem organizmu.

Ovu poslovicu možemo poistovjetiti s djelovanjem probiotika i prebiotika. Naime, unošenjem probiotika „dajemo čovjeku ribu“ odnosno unosimo žive mikroorganizme koji, dok su u organizmu, pomažu razgradnji sadržaja u probavnom sustavu. Tako oni pozitivno utječu na probavu, ali trenutno.

Unošenjem PREBIOTIKA „učimo čovjeka da lovi ribu“ jer oni predstavljaju hranu za vlastite „dobre“ crijevne bakterije. Time pomažemo „dobrim“ bakterijama do osvoje što više prostora na stijenkama crijeva i naprave balans između njih i „loših“ bakterija.

Prebiotici su najčešće neprobavljeni dijelovi hrane (vlakna) koji su otporni na razgradnju želučanom kiselinom i probavnim enzimima. Ta im sposobnost omogućuje neometani prolazak kroz tanko crijevo te dolazak u debelo crijevo gdje im je aktivno mjesto djelovanja.

Prebiotici dolaze nepromijenjeni u debelo crijevo. Tu ih jedino mogu razgraditi mikroorganizmi koji imaju pozitivan učinak na zdravlje. Nakon toga prebiotici postaju hrana onim „dobrim“ bakterijama čime se postiže rast i aktivnosti bifidobakterije i laktobacila („dobre“ bakterije“).

„Dobre“ crijevne bakterije, potpomognute prebioticima, proizvode dovoljnu količinu kratkolančanih masnih kiselina. 

One dovode do smanjivanja pH vrijednost u crijevima, a za posljedicu imamo niz blagotvornih djelovanja prebiotika na naš organizam poput:

• zdrave crijevne mikroflore,
• jačanja stijenke crijeva,
• smanjivanja probavnih tegobe poput zatvora, proljeva i neregulirane probave,
• smanjivanja crijevnih upale izazvanih patogenim bakterijama
• smanjivanja razine triglicerida i kolesterola u krvi,
• povećavanja apsorpcije kalcija i magnezija što je ključno za zdravlje kostiju,
• jačanja imunološkog sustava.

Bitno je naglasiti da nisu sva vlakna prebiotici nego ona koja dođu nepromijenjena do debelog crijeva. Najčešći prirodni prebiotici u hrani su fruktooligosaharidi te galaktooligosaharidi, a jedan od najpoznatijih prebiotika je inulin iz skupine fruktooligosaharida.

Tablica 1. Izvor prebiotika iz hrane

Da bi postigli pozitivan učinak na zdravlje crijeva potrebno je svakodnevno unositi prebiotike putem hrane. Ako je vaša prehrana siromašna vlaknima tj. prebioticima, ako uzimate terapiju antibioticima ili ste pod stresom koji dodatno iscrpljuje tijelo, svakako preporučujemo nadoknadu prebiotika tj. dodatan unos putem dodataka prehrani.